U godini koja je obilježena nezapamćenom sušom u našem kraju, uz nekoliko mjeseci bez vode u Modrom jezeru, kada se bilježi najniži vodostaj Crvenog jezera, dok Ričičko i Prološko samo što ne pokažu dno i kada se sa strepnjom gleda u izdašnost hraniteljice kraja, rijeke Vrljike, u Grubinama u zaseoku Matkovići već godinu dana neprestano teče potok Krčevac, estavela koja presuši početkom prvih sušnih dana, a proteče nakon obilatih kiša.
Mještani pamte sušne godine kada su i Zagvožđaci znali za Božić dolaziti po vodu na Krčevac koji je u svojoj utrobi, u pećini iz koje izvire, neprestano imao vodu… No ipak ne pamte da je tekao cijelu godinu. Nagađaju kako se negdje u unutrašnjosti zemlje za potresa zatvorio jedan od kanala i podigao vodostaj izvorišta što je dalo blagodat stalnog izviranja pitke vode.
Sami potok ovog izvora je zadnjih godina obnavljan od strane Vodoprivrede što je obustavljeno čekajući da potok presuši i, evo, do dana današnjeg to nisu dočekali. Ako bude sreće da Krčevac ostane stalno izvorište naći će se načina za urediti ostali dio potoka.
Sami mještani zaseoka Matkovići očigledno nisu svjesni što imaju u svom selu pa izvorište drže jako neurednim, čekajući da im netko drugi očisti što su sami uneredili ispred svoje kuće.
Ago
Izvor: Imotske novine
Drum je udaljen dva kilometra od magistralne ceste Split-Imotski iz pravca Grubina i smjestio se točno podno brda zvanog Baba. Ime je dobilo po grčkoj riječi dromos - put jer je još u antičko doba tuda prolazila glavna rimska cesta Dalmacije, Salona - Narona. Djelovi puta s kolotrazima očuvani su i danas. U Drumu se nalazi i velika crkva Sv. Ante. Po popisu 2001. Drum je imao 697 stanovnika. Zaselci su Gornji Drum, Donji Drum i Podastrana.
Gornje Podbablje ili nekad samo Podbablje naselje u istoimenoj općini ime je dobilo po 546 metara visokom brdu zvanom Baba. Udaljeno je 4km od magistralne ceste iz pravca Kamenmosta preko Hršćevana u pravcu juga. U selu su dvije crkve, crkva Sv. Šimuna apostola sagrađena 1941. godine i nova crkva Sv. Marka sagrađena 1993. godine. Selo se u turska vremena zvalo i Donba ili Dobablje. Po popisu iz 2001. naselje je imalo 559 stanovnika.
Grubine su naselje u općini Podbablje točno na magistralnom putu Split-Imotski udaljeni 7km od Imotskoga. Iz zaselka Kažiput odvaja se put za Zagvozd i novu autocestu. Ime se prvi put spominje 1931.g no zaselci Mračaj, Matkovići, Žužuli, Vukovići, Karini i Jonjići su tu još od 1718.g i spadaju pod crkvenu župu sv. Luka - Podbablje. Najbrojnije su podbabsko naselje i 2001. brojali su 1007 stanovnika. U Mračaju je četverogodišnja škola, a na Jonjića brigu nova crkva Bl. Dj. Marije Kraljice Hrvata.
Hršćevani su naselje u općini Podabablje i smjestilo se dva kilometara od glavnog magistralnog puta Split-Imotski iz pravca Kamenmosta. Ime su dobile po hrašću. U naselju je 1892. godine izgrađena i počela s radom prva škola na području župe Podbablje. Susjedna naselja su mu Zmijavci, Drum, Kamenmost i Gornje Podbablje. Po popisu 2001. su imali 421 stanovnika. U selu žive Biošići, Blažići, Krištići, Kasale i Znaori.
Ivanbegovina je naselje u općini Podbablje, a pripada crkvenoj župi Sv. Ane - Imotska Poljica i u njemu živi pleme Kujundžića. Ime je dobilo po nekom Ivanu od Kujundžića koji je ili živio "kao beg" ili ga sumještani kao glavara ili serdara častili titulom bega. Iz Ivanbegovine je pročedila i najpozoznatija imotska vinova loza, bijelo grožđe i vino znano ko kujundžuša. Naselje se nalazi oko 3 kilometra južno od Grubina i magistralne ceste. Po popisu iz 2001. Ivanbegovina je imala 301 stanovnika.
Kamenmost, administrativno središte općine te najstarije naselje u Podbablju. Još u rimsko doba tu se nalazio most na putu iz Ad Novae (Runovića) prema Prološcu (Epilentio) te Duvnu (Delminium), a prvi put pod imenom Camen Most spominje se 1400. godine. Nalazi se na magistralnoj cesti Split-Imotski 4km od Imotskoga. S mosta se odvaja put za Zmijavce i Runoviće. Pokraj ceste je i groblje te stara župna crkva Sv. Luka izgrađena još u
Krivodol je naselje u općini Podbablje, a pripada crkvenoj župi Sv. Ane - Imotska Poljica. Nalazi se na magistralnoj cesti Split-Imotski deset kilometara od Imotskoga. Ime naselja samo kaže da se nalazina krivom dolu kroz koji se spuštala i stara rimska cesta iz Salone s brdskih Biorina preko Druma prema Imotskome polju. U naselju se nalazi jedina osmogodišnja škola u općini. Po popisu 2001. imao je 537 stanovnika. Iz Krivodola su podrijetlom pjesnik Augustin Tin Ujević te enciklopedista Mate Ujević.
Poljica su naselje u općini Podbablje te sjedište crkvene župe Sv. Ane - Imotska Poljica gdje se nalazi i istoimena crkva te groblje uz nju. Ime znači malo polje, poljce ili kako se prije znalo reć i poljice. Nalazi se na putu Grubine - Zagvozd dva kilometra od Grubina. Prvi spomeni imena su u 




Komentari
RSS feed za komentare ovog članka.